Oči u oči sa NLO!

Čuveni muzičar imao je „posetu“ vanzemaljske letelice avgusta 1974. godine, dok se nalazio na terasi svog apartmana u Njujorku

U vreme kada je privremeno raskinuo vezu sa Joko Ono i živeo sa tadašnjom           devojkom Mej Peng u 52. Ulici, DžonLenon doživeo je nesvakidašnji „bliski susret“      sa letelicom u obliku diska koja, po svim opisima, nije mogla da bude                    ovozemaljskog porekla i izrade. Muzičar ovaj događaj nije prećutao, uprkos       opasnosti da ga proglase neuračunljivim zbog uzimanja psihoaktivnih supstanci   i da zbog toga ima neprijatnosti u novoj  domovini.

Dogodilo se to tople letnje večeri 23. avgusta 1974. godine, kada je Lenon, potpuno nag, izašao na terasu koja je gledala na Istočnu reku. Odmah je počeo da doziva Mej i kada je došla – videla je isto što i on. Prema njenom opisu u knjizi „Voljeni Džon“, bio je to ogroman kružni objekat, imao je oblik spljoštene kupe a na njemu je bilo veliko, blistavo crveno svetlo, koje se nije palilo i gasilo kao kod aviona prilikom sletanja na njujorški aerodrom. Kada se „svemirski brod“ približio, jasno su mogli da uoče bela svetla u prstenu po obodu letelice. Ona su pulsirala i bila su zaslepljujuća. Oboje su procenili da je leteća naprava bila veličine „lirdžeta“ i da im je bio toliko blizu da bi verovatno uspeli da je pogode da su nešto bacili na nju! Nije, međutim, bilo mogućnosti da su je zamenili avionskom letelicom!

Mej Peng je opisala događaj na sledeći način:

Bio je petak, baš sam završila tuširanje kada sam čula Džona kako medoziva. Glas   mu je zvučao kao da je u šoku. Pitala sam ga šta nije u redu, a onje uperio prst u   nebo i rekao: „Pogledaj tamo gore. Reci mi šta vidiš?

Mej nije mogla da veruje sopstvenim očima, bila je zapanjena. Shvatila je da je svedok pojave toliko izvikanih „neidentifikovanih letećih objekata“, a onda je počela nekontrolisano da se smeje. Džon je pitao šta joj je smešno, da li to što se nalaze goli naspram letelice koja lebdi pred njima, a ona je odgovorila: „Pretpostavimo da nas iz UFO-a gledaju. Možda će pomisliti da svako ko živi na Istočnoj strani šeta petkom uveče nag svojom terasom. Izgledamo kao Adam i Eva!“

Par se vratio u stan da potraži teleskop kako bi detaljnije mogli da razgledaju leteći objekat. Čitav događaj je trajao između pet i deset minuta, a „leteći tanjir“ se najpre udaljio a onda ponovo približio, da bi konačno nestao u oblacima. Mej i Džon nisu bili jedini očevici te večeri, jer je još sedam Njujorčana zvalo gradske novine i policiju da bi prijavilo viđenje čudnog objekta. Pre ovoga, Mej nikada nije verovala u postojanje NLO-a, ali je posle ovog iskustva napisala: „Sada kada sam videla svojim očima, verujem!“

Džon Lenon je i pre ovog susreta bio fasciniran fenomenom „neidentifikovanih letećih objekata“. Bio je pretplaćen na britansku reviju „Leteći tanjiri“, a tvrdio je da je kontakt sa jednim od njih imao još kao dete, pa i da je moguće da je bio žrtva potencijalne vanzemaljske otmice! Bez obzira na reputaciju koja ga je pratila kada je reč o konzumiranju pojedinih narkotika, Džon je istrajao u svojim tvrdnjama, čak je pojavu NLO-a iskoristio da u jednom radio intervjuu masama uputi apel da prihvate njihovo postojanje kao uslov da dođe do opšte društvene revolucije:

Kada bi narod počeo da prihvata NLO-e, to bi duboko uticalo na njihov odnos prema životu, politici, prema svemu.                  To bi pretilo da poremeti status kvo. Svaki put kada ljudi shvate da postoje veće i           značajnije sile od njihovih beznačajnih, malih života, oni počinju da sazrevaju i   dolazi do radikalnih ličnih promena na ličnom nivou, što konačno vodi do političke   revolucije u društvu celini, rekao je Lenon.

Susret sa „neidentifikovanim letećim objektom“ koji se dogodio 1974. godine nije   ostao bez uticaja na muzičko stvaralaštvo bivšeg „Bitlsa“ do njegove tragične smrti   1980. godine. Na albumu „Dvostruka fantazija, u kompoziciji                       Niko mi nije rekao“ (Nobody told me), on kaže:  „NLO su iznad Njujorka i   nisam baš iznenađen… Niko mi nije rekao da će postojati dani kao što su ovi.   Zaista čudni dani. Na albumu „Igre uma“ (“Mind Games”), na „leteći tanjir“   aludira u pesmi „Iz vedra neba“ (“Out of the Blue”).

Na omotu albuma „Zidovi i mostovi“ (Walls and Bridges) nalazi se Lenonov crtež „letećeg tanjira“ sa natpisom „UFOer“ (NLO-ac), a na poleđini je napisano: „23.avgusta 1974. video sam UFO. J.L.

Lenon je crteže NLO-a i skice Mej Peng dao gitaristi Džesi Ed Dejvisu, koji je sa njim radio na albumu „Zidovi i mostovi“, i oni su prodati na aukciji u Londonu. Mnogi veruju da bi Džon Lenon, da je živ, imao još mnogo toga da kaže o „neidentifikovanim letećim objektima“.

Miodrag Radojčin

Novi studio 5

Kao i u prethodna 4 slučaja, samo zahvaljujući našim prijateljima, u okviru mreže evergreen radija, 10. 08. smo otvorili novi FM studio u Londonu, koji već pokriva veći deo Britanskih ostrva. U Londonu, kao i u Velikoj Britaniji, kao jednoj od 5 zemalja u kojima se najviše slušamo, do sada smo imali između 120-130.000 slušalaca dnevno i sada se nadamo da ćemo uskoro preći granicu bar 300.000 slušalaca svakog dana. Izgled studija i snimak sa happening-a priređenih tom prilikom u klubu Miabella u Londonu možete pogledati ispod.

Novi studio 4

Zahvaljujući našim prijateljima, u okviru mreže evergreen radija, 03. 08. smo otvorili novi FM studio u Nju Jorku, koji već pokriva veći deo SAD-a. U Nju Jorku, kao i u Americi, kao jednoj od 5 zemalja u kojima se najviše slušamo, do sada smo imali između 120-130.000 slušalaca dnevno i sada se nadamo da ćemo uskoro preći granicu bar 300.000 slušalaca svakog dana. Izgled studija i snimak sa happening-a priređenih tom prilikom u Nju Jorku i Denveru možete pogledati ispod.

Sledeća destinacija je London (10.08.).

Otvaranje novog studija 3

Zahvaljujući našim prijateljima, u okviru mreže evergreen radija, 28. 07. smo otvorili novi FM studio u Rio de Žaneiru, koji već pokriva veći deo Brazila i okolnih zemalja. U Brazilu, kao jednoj od 5 zemalja u kojima se najviše slušamo, do sada smo imali između 100-150.000 slušalaca dnevno i sada se nadamo da ćemo uskoro preći granicu bar 500.000 slušalaca svakog dana. Izgled studija i snimak sa happening-a priređenog tom prilikom možete pogledati ispod.

Sledeća destinacija je Nju Jork, sutra (03.08.)

 

Happening – Opened New Studio in Rio de Janeiro (Brasil) – 2017. 07.28.

via Opening

Otvoren novi studio 2

Zahvaljujući našim prijateljima, u okviru mreže evergreen radija, 25. 07. smo otvorili novi FM studio u Mumbaiju, koji već pokriva veći deo Indije i okolnih zemalja. U Indiji, kao jednoj od 5 zemalja u kojima se najviše slušamo, do sada smo imali između 150-200.000 slušalaca dnevno i sada se nadamo da ćemo uskoro preći granicu bar 500.000 slušalaca svakog dana. Izgled studija i snimak sa happening-a priređenog tom prilikom možete pogledati ispod.

 

Happening – Opened New studio ACCORD RADIO in Mumbai (India) – 2017.07.25.

via Opening

Otvoren novi studio 1

Zahvaljujući našim prijateljima, u okviru mreže evergreen radija, 21. 07. smo otvorili novi FM studio u Istambulu, koji već pokriva veći deo Turske, Grčke i okolnih zemalja. U Turskoj, kao jednoj od 5 zemalja u kojima se najviše slušamo, do sada smo imali između 350-400.000 slušalaca dnevno i sada se nadamo da ćemo uskoro preći granicu od 1.000.000 slušalaca svakog dana. Izgled studija i snimak sa happening-a priređenog tom prilikom možete pogledati ispod.

 

Happening – Opened New studio ACCORD RADIO live in Istambul (Turkey) 2017.07.21.

via Opening

Miodrag Miki Jevremović Biografija

My beautiful picture

Miodrag Miki Jevremović je rođen 27. marta 1941. u Beogradu. U Požarevcu je završio osnovnu školu, a u Valjevo se preselio sa 11 godina, gde je i odrastao. Studirao je mašinstvo ali kad god je trebao da polaže jedan od najtežih ispita uvek se okretao muzici, tako da nikad taj ispit nije ni položio.

Karijeru je započeo sa pesmama MamaPijem i Osamnaest žutih ruža. Zatim su nastali hitovi: Ako jednom vidiš Mariju, S kim si sada kad je tužno vreme i Pesnikova gitara. Pesme Grkinja, Lihnida i Neka toče staro vino su njegovi noviji hitovi. U ranom detinjstvu je zavoleo šah koji je igrao na turnirima u zemlji i inostranstvu, a remi je igrao sa svetskim prvakom Anatolijem Karpovom, što mu je jedan od najvećih uspeha.

U bivšoj SFRJ bio je veoma popularan šezdesetih i sedamdesetih godina. Učestvovao je na tadašnjim festivalima: „Vaš šlager sezone“ (Sarajevo), „Beogradsko proleće“, „Zagrebački festival“, „Opatijski festival“ i „Splitski festival“. 1990-ih godina je učestvovao i na letnjim festivalima u Crnoj Gori.

Sarađivao je sa mnogim kompozitorima u zemlji i inostranstvu (Boris Bizetić, Mikis Teodorakis i dr).

Sedamdesetih godina, pored Đorđa Marjanovića i Radmile Karaklajić, bio je veoma popularan u SSSR. U vreme najveće popularnosti postojalo je rivalstvo između obožavaoca Mikija Jevremovića i Đorđa Marjanovića. Tako su postojali klubovi vatrenih obožavaoca: Đokisti i Mikisti.

U Valjevu je 5. novembra 2012. predstavio foto-monografiju „Pedeset godina sa vama“.

Dana 27. decembra 2016. godine doživeo je moždani udar. Naredne dve nedelje je bio u komi. Preminuo je 13. januara 2017. godine.

Ima sina Đorđa iz prvog braka koji se ne bavi muzikom i ćerku Jelenu koja je krenula njegovim stopama. Ona se udala u Parizu i ima sina Lazara. Miki ima i sina Stefana iz drugog braka.

ПОРЕКЛО

РОДИТЕЉИ: Отац Видоје Јевремовић, старином из села Висока смештеног на обронцима Златибора, мајка Ангелина (девојачки Благојевић), рођена у Београду, старином из Краљева.

КРСНА СЛАВА: Ђурђиц (Јевремовићи), Аранђеловдан (Благојевићи)

О ПРЕЦИМА: Микијев отац је прво био шегрт, па калфа, да би пред Други светски рат имао своју малу робну кућу, тачније – гросистичку радњу. То су биле оне радње у којима си могао да купиш све – од игле до локомотиве. Мајка је завршила домаћинску школу, што је с посебним пијететом показивала пред сваку славу… Отац је рано остао без мајке, кад му је било свега три године. Умрла је 1911. од шпанске грознице, а звала се Станија. Деда по оцу се звао Милета, био је земљорадник и живео на Златибору. После Другог светског рата одузето му је 20 хектара храстове шуме. Јевремовићи су били имућна породица пре рата. Деда по мајци се звао Драгош, а бака Параскева. Драгош је био машиновођа, и због природе посла знао је и по шест месеци да не долази кући. Деда и баба по мајци су живели у Железничкој колонији у Краљеву.

ДЕДА РАТНИК: Деда Милета је учествовао у Балканским и у оба светска рата. Прошао је Крф, Солунски фронт и Кајмакчалан… Био је носилац Карађорђеве звезде. Када би Мики лети одлазио код деде, он би обавезно са њим ишао на пецање на Рзав, све са камом о појасу и дубоким цокулама, а онда би му предвече, крај огњишта певао уз гусле и причао о догодовштинама из рата. Једном га је питао: „Деда, зашто ми стално причаш о рату и крви?“, а он ми је одговорио: „Видиш, дијете моје, ја сам шест година ратовао, а осамдесет година сам чувао овце“. У то време га нисам разумео, а касније сам тек схватио да је хтео да ми каже да му је осамдесет година прошло као један дан, јер није имао по чему да их запамти. А, оно шест година муке и ратовања запамтио је за цео живот! Ова његова реченица постала је мој животни кредо. Треба да се трудимо да запамтимо сваки дан. Сваки је посебан и другачији по нечему, па макар то, не дај Боже, било и по злу. Иначе када је говорио о ратовању, често је имао обичај да каже: „Дијете, највећи кривац је био онај Вранж Депере“ (тако је звао Франш Депереа), „Да нас он није зауставио, ми бисмо Бугаре отерали у Црно море“! А, када је причао о Крфу никада не би прескочио да каже: „Кад смо дошли тамо на Крф, они Енглези су нас терали да потпишемо у неким папирима и пертлу ако добијемо, а Французи су нам широке руке све давали“!

У СРОДСТВУ СА: Стриц је био Брана Јевремовић, врховни јавни тужилац у Титово време.

О ПРЕЗИМЕНУ: Јевремовићи вуку корене из Херцеговине.

АНЕГДОТА: „Рођен сам симболичног датума – 27. марта, 1941. године у Београду. На улицама су биле демонстрације, а моја мајка Ангелина ми је касније причала да сам непрестано плакао читава 24 сата, и да су све породиље закључиле да ћу једног дана бити певач. Ја сам на то, у шали, често додавао да сам ја то, уствари, на неки свој начин говорио: „Боље рат, него пакт“! Пошто је отац Видоје у то време био мобилисан, он нас је непуна два сата пре бомбардовања Београда, 6. априла изјутра, као да је предосећао нешто, „на своју руку“, сместио у војни воз и вратио у Пожаревац… Тог јутра је болница у којој сам рођен била срушена.“

ПОРОДИЦА: Из брака са Соњом (Ђорђевић) има ћерку Јелену.

Najpoznatije pesme

  • Mama
  • Pijem
  • Osamnaest žutih ruža
  • Ako jednom vidiš Mariju,
  • S kim si sada kad je tužno vreme,
  • Pesnikova gitara.
  • Grkinja,
  • Lihnida
  • Neka toče staro vino.
  • Crni kofer i gitara
  • Narcisi plaču ljubavi
  • Crveno vino
  • Šta da mu kažem
  • Gubim te
  • Kad bih znao da je sama
  • Moj mali beli pas i ja
  • Volim te više od muzike
  • Sama
  • Muzika nek svira samo za nju

Najpoznatiji singlovi

  • Tango bez nade- Malena, malena – Jedan mali poljubac – Jači od ljubavi
  • Ja te volim Marija – Bio sam mlad
  • Tata vrati se – Zbogom Kalifornijo – Život ovaj – Svima kojih se tiče
  • Umreću bez tebe – Nekad kad smo sami
  • Neka toče staro vino – U zagrljaj ti žurim
  • S kim si sada kad je tužno vrme – Više te zauvijek nema
  • Volim te više od muzike – Kako ćeš ti bez mene
  • Mala moja, moja mala – Bela hrizantema
  • U kamenu pjesma piše – Sedamnaest godina
  • Mjeseče ti stari druže – Danas si daleko
  • Ona noćas neće doći – Kaži mi kako da te zovem
  • Izaberi oblak – Ne žuti
  • Jedina moja – Ne čekaj me
  • Dosta mi je tvoga zagrljaja – Krive staze krive želje
  • Pobijedila si ti – Al je lijepo biti tvoj
  • Zasvirat će jedna mandolina – Poslušaj me mala moja
  • Staro vino – Sve su to ostaci ljeta

Najpoznatiji albumi

  • Ja želim samo malo mira (Jugoton 1973.)
  • Gubim te (Jugoton 1974.)
  • Crni kofer i gitara (Jugoton 1977.)
  • Grkinja (PGP RTB 1983.)
  • Jovana (PGP RTB 1984.)
  • Ti si kao dragi kamen, Romanela (PGP RTB 1985.)

Festivali

·        Beogradsko proleće:

·        Proslaviću taj dan, BG proleće ‘63

·        Još minut dva, BG proleće ‘64

·        Ponekad, BG proleće ‘67

·        Nekad kad’ smo sami, BG proleće ‘70

·        Više te zauvek nema, BG proleće ‘71

·        Pesnikova gitara, BG proleće ‘72

·        Kad bih znao da je sama, BG proleće ‘73

·        Dosta mi je njenog hladnog osmeha, BG proleće ‘76

·        Izaberi oblak, BG proleće ‘78

·        Pobedila si ti, BG proleće ‘79

·        Anabela i Vivaldi, BG proleće ‘82

·        Ljubo, moja ljubo, BG proleće ‘90

·        Pesma leta:

·        Pijem, Pesma leta ‘67

·        Umreću bez tebe, Pesma leta ‘70

·        Šta da mu kažem, Pesma leta ‘71

·        Lastavica gnezdo vila, Pesma leta ‘72

·        Split:

·        Bez ljubavi, Split ‘71

·        Jedna soba s pogledom na more, Split ‘73

·        Zbogom, Split ‘74

·        U kamenu pjesma piše, Split ‘76

·        Mjeseče, ti stari druže moj, Split ‘77

·        Jedina moja, Split ‘78

·        Zasvirat će jedna mandolina, Split ‘79

·        Staro vino, Split ‘80

·        Razbiću noćas mandolinu, Split ‘81

·        Smisli san pismicu za te, Split ‘82

·        Ludo more, Split ‘83

·        Moja bivša draga, Split ‘84

·        Dalmacijo, staro vino, Split ‘85

·        Vrati mi dane mladosti, Split ‘86

·        Moja mater, Split ‘87

·        Ponekad u ponoć, Split ‘88

·        Pjesma me vodila, Split ‘89

·        Vaš šlager sezone:

·        Ko te ljubi ove noći, VŠS ‘71

·        Djevojko moja, VŠS ‘76

·        Zaljubi se, VŠS ‘82

·        Aleksandra, VŠS ‘88

·        Zagreb:

·        Mala moja, moja mala, Zagreb ‘75

·        Ljubavi, noćas makovi ginu, Zagreb ‘77

·        Ona noćas neće doći, Zagreb ‘78

·        Dosta mi je tvoga zagrljaja, Zagreb ‘79

·        Tvoja suza, Zagreb ‘82

·        Opatija:

·        Suze u vetru, Opatija ‘62

·        Ljubav i motor, Opatija ‘62

·        Hit parada:

·        Kako ti je ime devojčice, Hit parada ‘74

·        Akordi Kosova

·        Plači na mom ramenu, Akordi Kosova ‘70

·        Slavonija:

·        Drumovi, drugovi, Slavonija ‘73

·        Digni, Anko, latice, Slavonija ‘81

·        Skoplje:

·        Bela hrizantema, Skoplje ‘75

·        A bregot nema kraj, Skoplje ‘76

·        MESAM:

·        Zaljubio sam se u skitnicu, MESAM ‘84

·        Ti i ja, MESAM ‘85

·        Zajedno, MESAM ‘86

·        Zbogom, zbogom zlato moje, MESAM ‘87

·        Ako te nebo neće, MESAM ‘88

·        Makfest:

·        Bakni me, zaludi me, Makfest ‘86

·        Budva:

·        Jedna suza, Budva ‘98

·        Evrofest:

·        Niki, moj sagapo, Evrofest 2000

 

IZVORI:

WIKIPEDIA

POREKLO PORODICA

POZNATI